preskoči na sadržaj
ULAZ U ŠKOLU OD UTORKA 16.11.2021.

OBAVIJEST!

Od utorka 16. 11. 2021. svi djelatnici prilikom ulaska u prostor škole moraju imati valjanu COVID potvrdu ili drugu odgovarajuću potvrdu, prema Odluci u prilogu. Odluka se ne odnosi na učenike škole.

Obavijest

VAŽNA OBAVIJEST ZA RODITELJE I OSTALE POSJETITELJE!

ULAZAK U ŠKOLU OD 16.11.2021. GODINE 

Poštovani roditelji te ostali posjetitelji Ekonomske škole Pula,

sukladno Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, od utorka, 16. studenog 2021. godine za ulazak u službene prostorije Ekonomske škole Pula potrebno je predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Drugi odgovarajući dokazi navedi su u Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova.

Mole se roditelji i ostali posjetitelji da, ukoliko je moguće, najave svoj dolazak u školu te da pri ulasku u školu daju na uvid COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Preporuča se komunikacija u što većoj mjeri putem elektroničke pošte:

 email ekonomska-skola-pula@pu.t-com.hr

email ured@ss-ekonomska-pu.skole.hr

 

Prilog: 

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova

VAŽNE INFORMACIJE, COVID-19

V A Ž N O !

Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

1.  Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID- 19. u šk.god. 2021./2022. (HZJZ, 26.8.2021.)                              Dokument     
2. Postupak kod jednog učenika oboljelog od COVID-19 koji je bio na nastavi u vrijeme zaraznosti (HZJZ, 25.9.2021.) Dokument
3. Dobrovoljno cijepljenje djece protiv COVID-19 u dobi 12 i više godina. (HZJZ, 27.9.2021.) Dokument
4

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantetne- Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene (HZJZ, 27.9.2021.)

Dokument
5.

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene (Jasnije tumačenje vezano uz učenike) Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene (HZJZ, 1.10.2021.)

Dokument
Vijesti

Samo su dvije stvari beskonačne, svemir i ljudska glupost. Za svemir nisam baš siguran. A.Einstein

Izreke:

  • Svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju.

  • Ne znam kojim će se oružjem voditi treći svjetski rat, ali znam da će se četvrti voditi kolcima i kamenjem
  • Država je stvorena za čovjeka, a ne čovjek za državu

 


Albert Einstein (14. ožujka 1879. - 18. travnja 1955.), čuveni njemački teoretičar fizike i jedan od najistaknutijih stvaratelja novog doba u fizici. Einstein je promijenio naše razumijevanje prirode na svim razinama, od najmanjeg fotona pa do svemira kao cjeline. Stotinu godina poslije još uvijek istražujemo Einsteineov svemir

 Pripremila: Arijana Gorinjac, 2a

Ukoliko želite saznati više, kliknite na....


 

Albert Einstein

rođen je 14. ožujka 1879. u Ulmu, gradu na jugu Njemačke.

Sve do svoje treće godine Albert nije progovorio, ali je pokazivao nevjerojatnu radoznalost i briljantnu moć shvaćanja kompliciranih matematičkih koncepata.

Roditelji su ga poticali u samopouzdanju i dopustili mu da već u dječačkoj dobi sam donosi odluke o svom obrazovanju, karijeri, vjeri i državljanstvu. Ovakva intelektualna samostalnost pokazala se kasnije osnovom za njegova znanstvena postignuća.

Imao je pet godina kad je dobio prvi kompas. Snažno ga je impresionirala magnetska igla kojom je upravljala neka nevidljiva sila. Ovo iskustvo u njemu je probudilo čuđenje koje se nije gasilo do kraja života.

Podvrgavanje disciplini, nemaštovi školski duh i postojeće metode učenja u školskom sustavu bile su za njega naprihvatljive, pa je često izostajao s predavanja koristeći to vrijeme za učenje fizike, matematike i filozofije na svoj način (npr. u dobi od 12 godina sam je naučio geometriju).

Školovanje je započeo u Münchenu, prvo u Katoličkoj školi, a zatim u Lutipold gimnaziji. Godine 1894., nezadovoljan sustavom učenja, u dobi od 15 godina napušta školu i pridružuje se roditeljima u Italiji.

Sljedeće godine nije se uspio upisati na Švicarski institut za tehnologiju, pa je srednju školu završio u švicarskom gradu Aarau u dobi of 17 godina. Iste godine upisuje se na Tehnološki institut u Zürichu (ETH). Godine 1900. diplomirao je i tako postao profesor matematike i fizike, praktički učeći iz bilješki svoga kolege Marcela Grossmana.

Godine 1902. konačno se zaposlio u Švicarskom patentnom zavodu u Bernu kao ispitivač patenata. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužina, te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i princip ekvivalencije te osnovu opće teorije relativnosti).

U ožujku 1905. godine Einstein je poslao u tada vodeći njemački časopis iz fizike Annalen der Physik članak pod naslovom Razmatrajući heuristički pogled prema emisiji i transformaciji svjetlosti. U tom radu iznio je novo razumijevanje strukture svjetlosti. Zaključuje da svjetlost ima dvojnu prirodu: ovisno o tipu eksperimenta, svjetlost će se ponašati kao čestica ili kao val. Diskretne, neovisne čestice energije od kojih se svjetlost sastoji kasnije su nazvane fotonima.

Einstein je uspješno objasnio fotoelektrični efekt pomoću koncepta fotona, što mu je donijelo i Nobelovu nagradu 1921. za doprinos teorijskoj fizici. Njegova interpretacija fotoelektričnog efekta omogućila je eksperimentalno određivanje vrijednosti Planckove konstante (h), dotada nepoznatog iznosa.

U travnju iste godine dovršio je svoj doktorski rad Novo određivanje molekularnih dimenzija, u kojem je pokazao kako se može odrediti Avogadrov broj i veličina iona u otopini mjereći osmotski tlak i difuzijske koeficijente.

U svibnju je poslao časopisu Annalen der Physik svoj drugi članak po naslovom O gibanju čestica uronjenih u mirujuću tekućinu kako to nalaže molekularna kinetička teorija otopine. Ovdje je predložio objašnjenje nasumičnog kretanja mikroskopskih čestica (tzv. Brownovo gibanje, koje je zabilježio britanski botaničar Robert Brown) pomoću poznate kinetičke teorije koja objašnjava toplinu kao efekt neprestanog kretanja atoma. Ako se sićušne, ali pod mikroskopom vidljive, čestice nalaze u tekućini, nasumični sudari s nevidljivim atomima (molekulama) uzrokuju da mikročestice plešu nasumičan skokovit ples. To je bio velik doprinos u stvaranju predodžbe o atomima i molekulama kao osnovnim djelićima svega što nas okružuje.

 

U lipnju 1905. godine Einstein objavljuje članak kojim udara temelje onome što je danas poznato kao specijalna teorija relativnosti. Još od vremena Galileia i Newtona, fizičari su znali da laboratorijska mjerenja mehaničkih procesa ne mogu pokazati razliku između aparatura koje miruju i aparatura koje se pravocrtno gibaju konstantnom brzinom. Ovo se zove princip relativnosti. No prema elektromagnetskoj teoriji koju su razvili Maxwell i Lorentz, svjetlost ne bi trebala zadovoljavati taj princip. Njihova teorija je predviđala da bi mjerenja brzine svjetlosti trebala pokazati efekt gibanja. No to nije bilo moguće eksperimentalno dokazati: brzina svjetlosti nije varirala. Einstein je bio pun uvjerenja da se princip relativnosti mora odnositi na sve fenomene, bili oni mehanički ili ne. Pronašao je način da dokaže da je ovaj princip kompatibilan s elektromagnetskom teorijom uvođenjem novog koncepta. Einstionva specijalna teorija relativnosti sinteza je duboke analize osnovnih koncepcija o prostoru i vremenu.

Jedna od osnovnih postavki ove teorije jest ta da je brzina svjetlosti konstantna i da ne ovisi o brzini kretanja izvora svjetlosti.  Einstein je pokazao da u svemiru ipak postoji ograničenje brzine: najveća moguća brzina upravo je brzina svjetlosti i iznosi 300 000 kilometara u sekundi.

Ova teorija donijela je i drugo nevjerojatno otkriće: vrijeme je relativno. Sekunda nije uvijek sekunda, svugdje u svemiru, protjecanje vremena ovisi o tome gdje se nalazite i kojom brzinom se krećete te vjeruje da brzina kojom protječe vrijeme ovisi o tome koliko se brzo kreće sat koji to vrijeme mjeri. Što je veća brzina nekog objekta, to sporije vrijeme prolazi na njemu.

Einstein je iznio jednu od posljedica svoje teorije relativnosti u članku Ovisi li inercija tijela o njegovu energetskom sastavu?  Ako neko tijelo emitira određen iznos energije, tada se masa toga tijela mora smanjiti za proporcionalni iznos. Materija je sva tjelesna supstanca u svijetu, neovisna o veličini i agregatnom stanju, dok energiju čine sve one nematerijalne, netjelesne pojave kao što su svjetlost, toplina, magnetizam. Stoljećima se smatralo da se materija i energija ne mogu stvoriti ni uništiti, već mogu samo mijenjati oblik. Einstein je pokazao da se materija može uništiti i pretvoriti u energiju, i obratno. Masa i energija su dakle ekvivalentne. Ovaj odnos prikazao je čuvenom formulom E=mc2

 

 

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sonja Bulešić Milić   datum: 1. 3. 2009.

Kalendar šk.god. 2021./2022.

Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2021./2022.

 

  • Jesenski odmor za učenike počinje 2. studenoga 2021 . godine i traje do 3. studenoga 2021. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2021. godine.
  • Prvi dio zimskoga odmora (Božićni praznici) za učenike počinje 24. prosinca 2021. godine i traje do 7. siječnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 10. siječnja 2022. godine.
  • Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 21. veljače 2022 . godine i završava 25. veljače 2022. godine, s tim da nastava počinje 28. veljače 2022. godine.
  • Proljetni odmor (Uskrsni praznici) za učenike počinje 14. travnja 2022 . godine i završava 22. travnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 25. travnja 2022. godine.

Izvor: https://ucenici.com/kalendar-za-2021-2022-godinu-s-cetiri-kraca-odmora-ucenika/

Album

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Sonja Bulešić Milić
30. 4. 2018. 09:22
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 12:18
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 11:48
Sonja Bulešić Milić
26. 3. 2018. 14:44
Sonja Bulešić Milić
19. 3. 2018. 12:04
Sonja Bulešić Milić
15. 2. 2018. 16:13


Izjava o privatnosti

Ekonomska škola Pula poštuje privatnost posjetitelja ovog weba, te će sve prikupljene podatke prilikom ispunjavanja obrazaca koristiti isključivo u svrhe autentifikacije korisnika, analize i statistike. Ekonomska škola Pula ni u kojem trenutku neće podatke o korisnicima i posjetiteljima weba ponuditi trećim stranama kao relevantne podatke.

Ekonomska škola Pula ne snosi odgovornost za eventualnu štetu na računalu nastalu preuzimanjem datoteka s ovog weba ili s internetskih stranica do kojih čitatelji dođu putem poveznica s ovog weba.

Sve promjene politike privatnosti bit će pravodobno objavljene na ovoj stranici ili učinjene dostupnima korisnicima na neki drugi prikladan način.

Izjava o pristupačnosti
POPIS

PRONAĐI SE!

POPIS UČENIKA 1948.-2020.

Za pretragu kliknite na sličicu iznad 


Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Korisne poveznice

Stručni časopisi

Dnevni tisak
 • Glas Istre


Vrijeme

Anketa (mala)
Posjetitelji weba, vi ste...








Državna matura


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 1083600
Danas: 191

Upitnik

Koliko znaš o zdravoj prehrani provjeri OVDJE wink


Tražilica




preskoči na navigaciju