preskoči na sadržaj
ONLINE NASTAVA 25-28.1.2022.

VAŽNO!

Od 25. do 28. siječnja 2022. godine (ovaj tjedan) nastava će se održavati online (model C). 

POSTUPANJE S OBOLJELIMA, BLISKIM KONTAKTIMA OBOLJELIH I PREKID IZOLACIJE I KARANTENE (Verzija 18, 24.1.2022.)

 

 

ULAZ U ŠKOLU OD UTORKA 16.11.2021.

OBAVIJEST!

Od utorka 16. 11. 2021. svi djelatnici prilikom ulaska u prostor škole moraju imati valjanu COVID potvrdu ili drugu odgovarajuću potvrdu, prema Odluci u prilogu. Odluka se ne odnosi na učenike škole.

Obavijest

VAŽNA OBAVIJEST ZA RODITELJE I OSTALE POSJETITELJE!

ULAZAK U ŠKOLU OD 16.11.2021. GODINE 

Poštovani roditelji te ostali posjetitelji Ekonomske škole Pula,

sukladno Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, od utorka, 16. studenog 2021. godine za ulazak u službene prostorije Ekonomske škole Pula potrebno je predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Drugi odgovarajući dokazi navedi su u Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova.

Mole se roditelji i ostali posjetitelji da, ukoliko je moguće, najave svoj dolazak u školu te da pri ulasku u školu daju na uvid COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Preporuča se komunikacija u što većoj mjeri putem elektroničke pošte:

 email ekonomska-skola-pula@pu.t-com.hr

email ured@ss-ekonomska-pu.skole.hr

 

Prilog: 

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova

VAŽNE INFORMACIJE, COVID-19

V A Ž N O !

Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

1.  Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID- 19. u šk.god. 2021./2022. (HZJZ, 26.8.2021.)                              Dokument     
2. Postupak kod jednog učenika oboljelog od COVID-19 koji je bio na nastavi u vrijeme zaraznosti (HZJZ, 25.9.2021.) Dokument
3. Dobrovoljno cijepljenje djece protiv COVID-19 u dobi 12 i više godina. (HZJZ, 27.9.2021.) Dokument
     
Vijesti

22. ožujka SVJETSKI DAN VODA

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka.

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao

Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

(Ima još...)


rošlih se godina ovaj dan obilježavao s naglaskom na sljedeće probleme: Briga za naše vodne resurse je obveza svakoga, Žene i voda, Voda za žedne gradove, Voda na Zemlji: Ima li je dovoljno, Podzemne vode: nevidljivi resursi, Svi živimo nizvodno, Voda za 21. stoljeće, Voda i zdravlje, Voda i razvoj, Voda za budućnost, Voda i katastrofe, Voda za život, Voda i kultura, Kako se nositi s nestašicom vode, Gospodarenje otpadnim vodama, te Prekogranične vode.

Prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom "Voda za život"

Za stanovnike Hrvatske pravo i mogućnost priključenja na zdravstveno ispravnu vodu za piće iz slavine je neupitno, kako zbog izuzetnih hidroloških okolnosti tako i zbog dobre kakvoće podzemnih voda. Ipak, valja istaknuti da preko 100 miliona Europljana tu mogućnost nema, a prema dostupnim podacima, u europskoj regiji 37 djece umire svaki dan zbog proljeva izazvanog korištenjem zdravstveno neispravne vode. Osnovno ljudsko pravo na zdravstveno ispravnu vodu je stalan problem u paneuropskoj regiji.

Zbog toga su Ujedinjeni narodi sa sjedištem u Ženevi osnovali posebno nezavisno tijelo - Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Europu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/Europe). Ovaj Odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju, znanog i kao Londonski protokol, za Konvenciju o zaštiti uporabe prekograničnih rijeka i međunarodnih jezera. Cilj ovog Protokola je poboljšanje pristupa vodi kao temeljnom ljudskom pravu u europskoj regiji koja obuhvaća 54 zemlje.

U Europi raste informiranost o pojavama bolesti i novim izazovima prouzrokovanim klimatskim promjenama. Veća je učestalost vodenog stresa, kojem su uzrok velike količine oborina i porast globalne temperature u jezerima, rijekama i morima. Stoga će kakvoća vode i koločina zaliha vode biti pogođena više nego do sada, pa se očekuje da kao uzročnici nastajanja bolesti prenijetih vodom vodeću ulogu preuzme porast štetnog cvjetanja algi i stvaranja novih čimbenika u okolišu sa za sada nepoznatim bolestima.

Kakva je zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj?

Iznesene podatke valja uzeti s rezervom, tek kao orijentaciju, budući da se razlikuju od izvora do izvora. Tako jedan od izvora navodi da je prosječna opskrbljenost stanovništva Hrvatske vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosila 76% u 2002. godini, što znači da je na javnu vodoopskrbu bilo priključeno oko 3,35 milijuna stanovnika Hrvatske, te da se predviđa povećanje do 2009. godine na 88%, odnosno na 94% u godini 2015.godini, što znači prosječno povećanje od 1,4 % godišnje. Navodi se da je opskrbljenost stanovništva veća na jadranskom slivu (86%) u odnosu na crnomorski sliv (71%).

cista-vodaKontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijima. Prema rezultatima kontrolnih laboratorijskih analiza, prosječni broj uzoraka vode koji ne zadovoljavaju sanitarne standarde iznosi manje od 10% na razini države. Velika većina ovih nezadovoljavajućih voda dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih zdenaca. Najčešći uzroci neispravnosti vode jesu mikrobiološki pokazatelji, amonijak, nitrati, organski spojevi i mutnoća. Za razliku od javne vodoopskrbe u kojoj je voda pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije, provedba ovih mjera u vodi iz lokalnih vodovoda i individualnih zdenaca je upitna.

U Hrvatskoj se vodom javne vodoopskrbe služi oko 80% građana, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94% , što bi Hrvatsku približilo prosjecima zemalja EU. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu (prema nekim izvorima na trećem) u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode.

Većina građana Hrvatske jednostavno otvoru slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe. Situacija u svijetu je bitno drugačija. Više od 1,2 milijardi ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji. Broj stanovnika su u posljednjih pedesetak godina na Zemlji udvostručio. Mnogostruko se povećala potrebna količina vode za piće, za proizvodnju hrane i za druge potrebe čovjeka. Količina zdrave pitke vode na planeti ostala je ograničena, te se čak očekuje smanjenje zbog kontinuiranog zagađivanja.

Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda, a 2,5% slatka voda, pri čemu je najveći dio slatke vode "zarobljen" je u ledenjacima (68,9%),dok podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha pitke vode. Ne može se dovoljno naglasiti potreba da se na vodu ne smije gledati kao na naftu. Pohlepa nije dozvoljena. Postoje alternative za naftu, ali nema zamjene za vodu. Temelj upravljanja vodama u zemljama EU je Okvirna direktiva o vodama EU. Princip Okvirne direktive izražen je tvrdnjom da "Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati".

Prema UNESCO-ovom izvješću Hrvatska se između 188 zemalja po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Hrvatska ima dovoljno zaliha vode za svoje potrebe za nekoliko slijedećih desetljeća, iako raspoložive količine nisu jednoliko raspoređene u svim dijelovima zemlje, a hidrološki ciklus nije u skladu s neujednačenim potrebama vode u pojedinim dijelovima godine.

Glavni resurs slatkih voda je površinska voda (20 rijeka, 26 prirodnih i umjetnih jezera. Podzemne vode također predstavljaju značajno vodno bogatstvo Hrvatske, što predstavlja 13% ukupno obnovljivih vlastitih resursa. Zbog bolje zaštićenosti od vanjskog onečišćenja, podzemne vode su važnije. Podzemna voda u Hrvatskoj je bolje kakvoće od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama, iako je neophodno istaknuti da njena kakvoća neprestano opada. Ovakav trend može se zaustaviti isključivo osvješćivanjem i aktivnim uključivanjem svih stanovnika, a ne samo pojedinih sektora.

Stanovnici Hrvatske koriste vodu na jedan od slijedeća tri osnovna načina :

1) Javna vodoopskrba je najčešći i najsigurniji način korištenja vode, a koristi ju 79% stanovnika Hrvatske.

2) Oko 20% stanovništva opskrbljuje se vodom iz tzv. lokalnih vodovoda, koje su izgradile i kojima upravljaju grupe građana. Ovakva vodoopskrba nije organizirana u skladu sa zakonima i propisima, a pripadajuća voda nije pod stručnim nadzorom i njena se kakvoća ne analizira redovito. Zbog toga je neophodan oprez prilikom njenog korištenja za piće.

3) Korištenje vode iz vlastitih bunara ili kišnice koja se prikuplja na krovovima ili na posebno građenim površinama i potom sprema u cisterne. Ovakva voda također nije pod adekvatnim stručnim nadzorom, a njena kakvoća je promjenjiva budući može sadržavati isprana onečišćenja s krovova i slivnih ploha ili zagađenja podzemnih voda zbog neodgovarajuće riješene odvodnje iz vlastitog ili iz obližnjih objekata.

Sadašnji stupanj opskrbljenosti stanovništva vodovodnom vodom po županijama znatno se razlikuje. Najlošije stanje je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojoj oko 34% stanovništva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. U Brodsko-posavskoj županiji taj je postotak oko 40%, Koprivničko - križevačkoj županiji oko 42%, Vukovarsko-srijemskoj oko 47% i u Požeško-slavonskoj oko 48%. U Sisačko-moslavačkoj županiji, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji taj postotak je ispod 80%. Zadovoljavajuće stanje priključenja na javnu vodoopskrbu je u Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj i gradu Zagrebu, te Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (više od 90%). Najveći postotak opskrbljenosti imaju Istarska i Primorsko-goranska županija s oko 97% opskrbljenosti.

Vodoopskrba jadranskih otoka rješava se dovođenjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, skupljanjem kišnice u cisterne (individualna opskrba), putem vodonosaca (za vrlo male otoke), desalinacijom bočate vode, odnosno kombinacijom različitih izvora.

Voda - opće dobro

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti prenijete vodom u Europi. Dosadašnji pokušaji međunarodnog praćenja situacije o vodi za piće su nepoštovani od mnogih zemalja a podaci su različito prezentirani i neusporedivi. Nakon inicijative Europske komisije u tijeku su velike promjene u vođenju Europske politike upravljanja kvalitetom površinskih i otpadnih voda koje je od izuzetnog značaja u zaštiti ljudskog zdravlja.

Što je Protokol o vodi i zdravlju?

To je obvezujući međudržavni dogovor zemalja europske Regije baziran na Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera iz Helsinkija 1992. godine. Proizašao je iz potrebe isticanja cjelovitog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodenih resursa što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja.

Cilj ovog Protokola je poticati zaštitu ljudskog zdravlja na nacionalnoj, međunarodnoj i prekograničnoj razini, kroz poboljšanje vodnog gospodarstva, što uključuje vodene ekosustave, putem prevencije, suzbijanja i smanjivanja prisutnosti bolesti koje se prenose vodom. Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica ovog Protokola, a većina njegovih odredbi i ciljeva je već ustaljena dugotrajnom praksom.

Protokolom o vodi i zdravlju, kao međunarodnim instrumentom, zemlje potpisnice se obvezuju poduzeti sve prikladne mjere za prevenciju, suzbijanje i smanjivanje bolesti vezanih za vodu za piće u okviru integriranih sustava vodnog gospodarstva kojima je cilj održivo korištenje vodenih resursa, kvaliteta vode u okolišu koja ne ugrožava ljudsko zdravlje, te zaštita vodenih ekosustava. Zemlje potpisnice i ujedno sudionice ovog Protokola moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale:

  • adekvatnu isporuku higijenski ispravne vode za piće, bez ikakvih mikroorganizama, parazita i tvari koje bi zbog broja ili koncentracije predstavljale potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje. To obuhvaća zaštitu izvora vode za piće, preradu vode, uspostavu, poboljšavanje i održavanje sustava za opskrbu i odvodnju vode.
  • adekvatni higijenski standard koji dovoljno štiti ljudsko zdravlje i okoliš. To se osobito mora učiniti izgradnjom, poboljšanjem i održavanjem sustava za opskrbu i odvodnju vode. 
  • uspješnu zaštitu izvora vode za piće i pripadajućih ekosustava od zagađenja porijeklom iz poljoprivrede i industrije i od drugih otpuštanja u okoliš i zračenja štetnim tvarima. Obvezno je učinkovito smanjiti količine i ukloniti otpuštene tvari i zračenja od tvari koje se smatraju opasnima za ljudsko zdravlje i vodene ekosustave.
  • adekvatne mjere sigurnosti za ljudsko zdravlje protiv bolesti vezanih uz vodu a prouzročenih korištenjem vode za rekreacijske svrhe, korištenjem vode za akvakulturu, korištenjem otpadne vode za navodnjavanje ili korištenjem kanalizacijskog mulja u poljodjelstvu ili akvakulturi.
  • učinkovite sustave za praćenje situacija koje će vjerojatno dovesti do epidemija ili incidenata vezanih uz vodu i sustava za reagiranje na takve epidemije i incidente.

Ovim Protokolom je predviđen strukturiran, interdisciplinarni i sveobuhvatni pristup o problemima vode kroz sudjelovanje svih zainteresiranih strana te zajednička analiza postojeće situacije i planiranje provođenja i evaluacija aktivnosti, kao i izvješćivanje Međunarodnih tijela o svemu poduzetom.

http://www.volim-losinj.org/gospodarstvo/svjetski_dan_voda_2010.html



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sonja Bulešić Milić   datum: 22. 3. 2010.

Kalendar šk.god. 2021./2022.

Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2021./2022.

 

  • Jesenski odmor za učenike počinje 2. studenoga 2021 . godine i traje do 3. studenoga 2021. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2021. godine.
  • Prvi dio zimskoga odmora (Božićni praznici) za učenike počinje 24. prosinca 2021. godine i traje do 7. siječnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 10. siječnja 2022. godine.
  • Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 21. veljače 2022 . godine i završava 25. veljače 2022. godine, s tim da nastava počinje 28. veljače 2022. godine.
  • Proljetni odmor (Uskrsni praznici) za učenike počinje 14. travnja 2022 . godine i završava 22. travnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 25. travnja 2022. godine.

Izvor: https://ucenici.com/kalendar-za-2021-2022-godinu-s-cetiri-kraca-odmora-ucenika/

Album

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Sonja Bulešić Milić
30. 4. 2018. 09:22
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 12:18
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 11:48
Sonja Bulešić Milić
26. 3. 2018. 14:44
Sonja Bulešić Milić
19. 3. 2018. 12:04
Sonja Bulešić Milić
15. 2. 2018. 16:13


Izjava o privatnosti

Ekonomska škola Pula poštuje privatnost posjetitelja ovog weba, te će sve prikupljene podatke prilikom ispunjavanja obrazaca koristiti isključivo u svrhe autentifikacije korisnika, analize i statistike. Ekonomska škola Pula ni u kojem trenutku neće podatke o korisnicima i posjetiteljima weba ponuditi trećim stranama kao relevantne podatke.

Ekonomska škola Pula ne snosi odgovornost za eventualnu štetu na računalu nastalu preuzimanjem datoteka s ovog weba ili s internetskih stranica do kojih čitatelji dođu putem poveznica s ovog weba.

Sve promjene politike privatnosti bit će pravodobno objavljene na ovoj stranici ili učinjene dostupnima korisnicima na neki drugi prikladan način.

Izjava o pristupačnosti
POPIS

PRONAĐI SE!

POPIS UČENIKA 1948.-2020.

Za pretragu kliknite na sličicu iznad 


Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Korisne poveznice

Stručni časopisi

Dnevni tisak
 • Glas Istre


Vrijeme

Anketa (mala)
Posjetitelji weba, vi ste...








Državna matura


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 1084930
Danas: 3

Upitnik

Koliko znaš o zdravoj prehrani provjeri OVDJE wink


Tražilica




preskoči na navigaciju