preskoči na sadržaj
Vijesti

Prekinimo šutnju!

Sigurna kuća Istra i Udruga žena povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, organiziraju mimohod u Puli, koji će se održati u utorak 22. 9. 2015. s početkom u 10 sati.

U povorci će biti aktivistice Sigurne kuće Istra i drugih udruga te brojni učenici, studenti i svi zainteresirani. Mimohod kreće s Foruma, preko Portarate i Flanatičke ulice do Trga na tržnici. Sudionici će nositi transparente s prigodnim porukama, a zavšit će puštanjem crnih balona kao simbola sjećanja na sve ubijene žene - žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj.

O važnosti senzibiliziranja šire javnosti o problemu nasilja u obitelji govori i podatak o 242 žene koje su ubili članovi njihove obitelji u posljednjih 14 godina. IZVOR

Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama 25. studenog
(u znak sjećanja na sestre
Mirabal)

 

Članak u nastavku (opširnije) posvećen je svim djevojkama i ženama koje su doživjele nasilje, koje ga doživljavaju i svima koji su pružili pomoć žrtvi nasilja te onima koji se spremaju pomoći. Teme:
Što je nasilje?
Tjelesno nasilje
Psihičko nasilje
Spolno nasilje i spolno uznemiravanje
Ekonomsko nasilje
Nasilje u obitelji narušava smisao obitelji
Činjenice o nasilju u obitelji
Mitovi o nasilju nad ženama

Prekinite šutnju!


 

Nasilje nad ženama

Autor: Alisa Kosić - socijalna radnica | 7.10.2010

Preneseno sa: http://www.ringeraja.hr/clanak/nasilje-nad-zenama_997.html

22. rujna 2010. godine obilježavala se 11. obljetnica dana kada su na zagrebačkom općinskom sudu ubijene tri žene - supruga u brakorazvodnoj parnici, odvjetnica i sutkinja. Od toga dana se 22. rujan obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama s osnovnim ciljem da se društvo osvještava o postojanju nasilja nad ženama, da se nasilje javno osuđuje i da društvo postane osjetljivo na potrebe žrtava nasilja. Događaj koji je protresao javnost podsjetio je koliko je obiteljsko nasilje kompleksan problem koji zahtjeva socijalnu podršku kao i društvenu zaštitu za žrtve nasilja u obitelji.

Oba partnera mogu biti izložena nasilju u obitelji. Žena je deset puta češće žrtva nasilja nego muškarac.

I danas ćemo često naići na stav kako je žena sama odgovorna za doživljeno nasilje u obitelji i kako je na njoj da sama riješi njihov obiteljski problem.

Iako je osoban izbor s kime ulazimo u partnerski odnos i s kime sklapamo brak, nitko ne odabire zasnivanje odnosa u kojemu će biti svakodnevno, tjedno, mjesečno izložen nasilju.

Ovaj članak je posvećen svim djevojkama i ženama koje su doživjele nasilje, koje ga doživljavaju i svima koji su pružili pomoć žrtvi nasilja te onima koji se spremaju pomoći.

Što je nasilje?

Prema procjenama brojnih organizacija svaka 5 žena koja živi u vezi je najmanje jednom preživjela tjelesno nasilje.

Nasilje je svaka upotreba sile, zastrašivanje i manipuliranje drugom osobom s ciljem da se ta osoba kontrolira.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji prepoznaje četiri oblika nasilja u obitelji:

Tjelesno nasilje

Tjelesno nasilje Zakon definira kao primjenu fizičke sile bez obzira je li za posljedicu imala tjelesnu ozljedu ili ne.
U tjelesno nasilje ubraja i  tjelesno kažnjavanje i ponižavajuće postupanje prema djeci u odgojne svrhe.
Važno je napomenuti da Obiteljski zakon prepoznaje dužnost roditelja da pravodobno obavijesti nadležne institucije o svakom postupanju prema djetetu koje narušava djetetovu dobrobit pa tako i o nasilnom ponašanju partnera/ice prema djetetu. U slučaju da roditelj to ne učini sud će roditelju oduzeti pravo da živi s djetetom i odgaja ga ili će roditelja lišiti roditeljske skrbi.
Djeca mogu biti izložena nasilju bilo da su žrtva nasilja i bilo da su svjedoci nasilja koje se događa među roditeljima, ili drugim članovima obitelji.

Psihičko nasilje

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira psihičko nasilje kao svaki oblik  prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Ovdje je uključeno i  verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili grubo verbalno uznemiravanje. Moguće je biti izložen psihičkom nasilju preko svih sredstava za komuniciranje (mobilna komunikacija, telefonski pozivi...)  ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način. Prijetnje, uvrede, vrijeđanje, psovanje može biti preneseno i putem treće osobe.
Izoliranje osobe ili ugrožavanje slobode kretanja Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji definira kao uhođenje i uznemiravanje.

U 83% slučajeva žene je silovao muškarac koga poznaju i kome vjeruju. 20% su to njihovi dečki, a 33% njihovi muževi i izvanbračni partneri.

Spolno nasilje i spolno uznemiravanje

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ne definira posebno ovaj oblik nasilja.
Seksualno uznemiravanje je svako neželjeno seksualno ponašanje druge osobe pri kojem ne dolazi nužno do fizičkog dodira ali koje ponižava, sramoti te ugrožava dostojanstvo osobe na temelju spola. Ono se može događati u različitim oblicima ponašanja od nepoželjnog fizičkog kontakta - glađenje, štipanje, iskazivanje primjedbi, viceva i dobacivanja te podsmjehivanjem i zviždanjem.

Ekonomsko nasilje

Ekonomsko nasilje podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine. Isto tako ekonomsko nasilje je i zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem. Ovdje je uključeno i  onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva.

U slučaju počinjenja nasilja u obitelji prema počinitelju nasilja mogu se izreći:

    * zaštitne mjere
    * novčana kazna
    * kazna zatvora

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje sljedeće zaštitne mjere:

    * obveza psihosocijalnog tretmana,
    * zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji,
    * zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,
    * udaljenje iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora,
    * obvezno  liječenja od ovisnosti,
    * oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili korišten u počinjenju prekršaja.

Tko su sve članovi obitelji?

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji popisuje što je nasilje u obitelji, osobe na koje se odnose odredbe Zakona te vrste sankcija za počinitelje nasilja u obitelji.

Odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnose se na:

 

  • ženu i muškarca u braku, te njihovu djecu
  • ženu i muškarca u izvanbračnoj zajednici te njihovu djecu
  • srodnike u ravnoj lozi (roditelji, djeca, baka, djed, unuci, praunuci...)
  • srodnici u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem (brat, sestra, dijete i brat i sestra roditelja - ujak, ujna, teta tetak, djeca roditelja i djeca brata i/ili sestre  roditelja - sestrična, bratić)
  • osobe koje imaju zajedničku djecu (bez obzira jesu li živjeli ili žive li zajedno)
  • srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici (brat i sestra muža i žene - šogor, šogorica)
  • skrbnika/cu i štićenika/cu
  • udomitelja/icu, korisnika/cu smještaja u udomiteljskoj obitelji i članove njihovih obitelji dok takav odnos traje.


Odredbe Zakona se odnose i na ženu i muškarca koji su živjeli zajedno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, njihovu djecu i onda kada su prekinuli bračnu ili izvanbračnu zajednicu ukoliko je povod njihova sukoba bračni ili izvanbračni odnos.

Nasilje u obitelji narušava smisao obitelji

Nasilje predstavlja širok raspon ugrožavajućih ponašanja koja za cilj imaju kontrolu drugih članova obitelji i zadovoljavanje svoje potrebe nauštrb potrebe člana obitelji.

Smisao obitelji je, među ostalim,  pružanje sigurnosti, skrbi te osiguranje dobrobiti za sve članove obitelji. Obiteljski zakon propisuje kako su bračni partneri ravnopravni u svojem odnosu i kako se njihov odnos temelji na međusobnoj vjernosti, poštovanju i pomaganju.

Bračni partneri sporazumno se dogovaraju o mjestu stanovanja, o rađanju, podizanju i odgajanju djece. Svatko za sebe, i žena i muž ravnopravno, odlučuje o izboru zanimanja i zaposlenju.

Činjenice o nasilju u obitelji

(izvedeno prema Ajduković, M. i Pavleković, G.:Nasilje nad ženom u obitelji):

1. Najčešće su zlostavljanju u obitelji izložene žene, djeca i ostarjele osobe.
2. Svako pojedinačno nasilje predstavlja povredu temeljnih ljudskih prava.
3. Brojne su posljedice izloženosti nasilju i ono utječe na mentalno zdravlje kako žrtve tako i promatrača nasilja.
4. Višestruki su utjecaji na nasilje u obitelji - individualna obilježja, obilježja obitelji i obilježja šire društvene zajednice
5. Postoji jasna povezanost između postojanja nasilja u obitelji i količine nasilja u društvu, pa čak i nasilja prikazanog u medijima
6. Nasilje doživljeno u djetinjstvu pridonosi razvoju i pribjegavanju nasilju u situacijama međuljudskih sukoba u odrasloj dobi.
 
Nasilje nad ženom nije intiman problem koji žena rješava na način koji sama izabire već traži pomoć zajednice i profesionalnih službi u njoj,

Treba imati na umu da ne postoji jednostavno rješenje za sve situacije nasilja u obitelji. Različite su okolnosti koje će utjecati na rješavanje problema nasilja u obitelji:

Individualna obilježja žrtve nasilja i njezina socijalna podrška utjecat će na donošenje osobne odluke. Zbog ekonomske ovisnosti, straha i prijetnje potrebno je za ženu koja je žrtva nasilja vraćanje osjećaja sigurnosti i materijalna pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba.

 Individualna obilježja počinitelja nasilja, životne okolnosti i društveno okruženje. Kako bi nasilje prestalo potrebna je i odluka počinitelja nasilja da prestane koristiti nasilno ponašanje. Iskustva u praksi i istraživanja pokazuju kako se nasilje često događa i u slučajevima kada žrtva napusti životnu zajednicu počinitelja nasilja, a ono što nasilnik mijenja jesu oblici i načini počinjenja nasilja. Upravo zbog toga se često ističe potreba da se pozornost u rješavanju problema obiteljskog nasilja usmjeri i na počinitelja nasilja i to ne samo putem represivnih mjera - zatvaranja, novčanih kazna već i osiguravanja psihosocijalnog tretmana.

Dugotrajnost izloženosti nasilja i korištenja nasilja. Karakteristično je za ovu problematiku da do evidentiranja nasilja u obitelji, odnosno do traženja pomoći, dolazi i nakon desetak godina izloženosti nasilja. Za pomoć se obraćaju žrtve nasilja, dok nasilnici i dalje ne prepoznaju vlastiti problem i ne preuzimaju odgovornost za svoje ponašanje. Posljedica izloženosti nasilju su mnogostruke kako za tjelesno zdravlje žrtve tako i za njezino mentalno zdravlje. Osobito je narušeno samopoštovanje i samopouzdanje, a time i vjera da postoje i jake strane u svakoj osobi koje joj mogu pomoći u nošenju i rješavanju problema.

U daljnjem tekstu prikazat ćemo i najčešće mitove o nasilju:

Mitovi o nasilju nad ženama

Mitovi nastaju kao specifičan oblik uvjerenja do kojeg dolazi kada ljudi ne raspolažu pravim činjenicama o nekoj pojavi i kojima se pojednostavljuju objašnjenja složenih socijalnih pojava.
(izvedeno prema Ajduković, M. i Pavleković, G.:Nasilje nad ženom u obitelji)

Mit: Žena je kriva za nasilje svojeg partnera.
Činjenica: Svatko je odgovoran za svoje ponašanje pa tako i nasilnik. Zlostavljač sam uzrokuje nasilje.

Mit: Žene uživaju u nasilju.
Činjenica: Nitko ne uživa kad je zlostavljan.

Mit: Nasilje u obitelji i među bračnim partnerima njihova je privatna stvar.
Činjenica: Nasilje u obitelji je ozbiljan društveni problem.

Mit: Ako žrtva napusti zlostavljača, nasilje će prestati.
Činjenica: Većina žrtava je i dalje u opasnosti kada ostavi zlostavljača te je osobito tada potrebna dovoljna podrška u društvu i državi da okončaju nasilan odnos.

Mit: Zlostavljanje  u obitelji se događa samo u siromašnim obiteljima.
Činjenica: Nasilje u obitelji se zbiva u svim društvenim slojevima - i među siromašnim i među bogatim.

Mit: Žene su nasilne kao i muškarci.
Činjenica: Muškarci su značajno češće počinitelji nasilja u obitelji.

Mit: Zlostavljane žene biraju nasilne partnere. Čak i kad takva žena ostavi nasilnog partnera, naći će drugog koji će je ponovno tući.
Činjenica: Iako dio zlostavljanih žena ponovno nađe nasilnog partnera, žene ih ne traže i ne teže nasilnom odnosu.

Mit: Tjelesni napad muškarca na partnericu izolirani je događaj i vjerojatnost njegovog ponavljanja je mala.
Činjenica: Tjelesno nasilje je dio složenog obrasca moći i kontrole u partnerskom odnosu.

Mit: Nasilje među partnerima najčešće se svodi na malo naguravanja.
Činjenica Nasilje među partnerima uključuje razne oblike tjelesnog ugrožavanja.

Mit: Muškarac koji samo prijeti tjelesnim ozljeđivanjem svojoj partnerici nije zlostavljač.
Činjenica: Prijetnje predstavljaju specifičan oblik zlostavljanja.

Mit: Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoći.
Činjenice: Muškarci mogu promijeniti svoje nasilno ponašanje.

Mit: Bračne tučnjave nisu ozbiljne. To se događa u svakom braku.
Činjenica: Bračne tučnjave su ozbiljne i zahtijevaju pozornost društva.

Mit: Djeca trebaju svog oca iako je nasilan prema njihovoj majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s nasilnim partnerom.
Činjenica: Odrastanjem u takvoj obitelji djeca uče biti nasilna.

Mit: Nasilje i ljubav ne idu zajedno.
Činjenica: Ljubav ne isključuje nasilje.


I za kraj

Prekinite šutnju

Aktivno rješavanje problema sastoji se od planu kuda i kako otići ako situacija postane opasna, ako izgubi kontrolu nad njom ili dotadašnja ponašanja ne daju rezultat. Za rješenje problema je važno da žena ima kratkoročni i dugoročni plan rješenja problema. Kratkoročni se sastoji od toga da unaprijed isplanira svoje ponašanje u aktualnim situacijama nasilja - npr. osiguravanja sigurne prostorije u kući gdje će biti dostupan telefon za pozivanje pomoći, odabiranje osobe od povjerenja gdje može pronaći utočište, i sl.. Dugoročni  plan se sastoji od planiranja budućnosti u slučaju da nasilno ponašanje ne prestane.


Budite sigurni i slobodni od nasilja

   1. Prekinite šutnju. Povjerite se prijatelju/ici  ili članu obitelji
   2. Planirajte sada način na koji možete pobjeći u sljedećoj nasilnoj situaciji.
   3. Planirajte sada sigurno mjesto na koje vi i djeca možete otići.
   4. Imajte rezervni plan, ako prvobitni plan ne možete ostvariti.
   5. Ostavite kod nekoga u koga imate povjerenja rezervne ključeve, nešto odjeće, osnovne dokumente i nešto novca.
   6. Nastojite da vas nasilnik ne zatoči u kuhinji, gdje se nalazi moguće oružje ili u malim prostorijama kao što je kupaonica.
   7. Ako ste povrijeđeni, svakako otiđite liječniku, recite što se dogodilo i budite sigurni da je to pribilježeno.
   8. Pokušajte skupiti barem malu ušteđevinu.
   9. Upoznajte se sa svojim pravima. Saznajte koji je vaš pravni položaj i što su vaša prava te kakve izvore podrške imate na raspolaganju u zajednici.
  10. Ako ste u neposrednoj opasnosti, ne oklijevajte, zovite policiju!



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sonja Bulešić Milić   datum: 24. 11. 2010.

Album

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Sonja Bulešić Milić
30. 4. 2018. 09:22
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 12:18
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 11:48
Sonja Bulešić Milić
26. 3. 2018. 14:44
Sonja Bulešić Milić
19. 3. 2018. 12:04
Sonja Bulešić Milić
15. 2. 2018. 16:13


Kalendar šk.god. 2017./2018.

Školska godina 2018./2019.: 3. rujna 2018. - 14. lipnja 2019.
I. polugodište 3. rujna 2018. - 21. prosinca 2018.
II. polugodište 14. siječnja 2019. - 14. lipnja 2019.
Za učenike završnih razreda do 22. svibnja 2019.

Zimski odmor učenika počinje 24. prosinca 2018. godine, a završava 11. siječnja 2019. godine.  
Proljetni odmor počinje 18. travnja 2019. i završava 26. travnja 2019., a nastava počinje 29. travnja 2019.
Ljetni odmor učenika započinje 17. lipnja 2019. godine.

 

 

 

Izjava o privatnosti

Ekonomska škola Pula poštuje privatnost posjetitelja ovog weba, te će sve prikupljene podatke prilikom ispunjavanja obrazaca koristiti isključivo u svrhe autentifikacije korisnika, analize i statistike. Ekonomska škola Pula ni u kojem trenutku neće podatke o korisnicima i posjetiteljima weba ponuditi trećim stranama kao relevantne podatke.

Ekonomska škola Pula ne snosi odgovornost za eventualnu štetu na računalu nastalu preuzimanjem datoteka s ovog weba ili s internetskih stranica do kojih čitatelji dođu putem poveznica s ovog weba.

Sve promjene politike privatnosti bit će pravodobno objavljene na ovoj stranici ili učinjene dostupnima korisnicima na neki drugi prikladan način.

Kalendar
« Listopad 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Korisne poveznice

Stručni časopisi

Dnevni tisak
 • Glas Istre


Vrijeme

Anketa (mala)
Posjetitelji weba, vi ste...








Državna matura


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 872693
Danas: 104

Upitnik

Koliko znaš o zdravoj prehrani provjeri OVDJE wink


Tražilica




preskoči na navigaciju