preskoči na sadržaj
ONLINE NASTAVA 25-28.1.2022.

VAŽNO!

Od 25. do 28. siječnja 2022. godine (ovaj tjedan) nastava će se održavati online (model C). 

POSTUPANJE S OBOLJELIMA, BLISKIM KONTAKTIMA OBOLJELIH I PREKID IZOLACIJE I KARANTENE (Verzija 18, 24.1.2022.)

 

 

ULAZ U ŠKOLU OD UTORKA 16.11.2021.

OBAVIJEST!

Od utorka 16. 11. 2021. svi djelatnici prilikom ulaska u prostor škole moraju imati valjanu COVID potvrdu ili drugu odgovarajuću potvrdu, prema Odluci u prilogu. Odluka se ne odnosi na učenike škole.

Obavijest

VAŽNA OBAVIJEST ZA RODITELJE I OSTALE POSJETITELJE!

ULAZAK U ŠKOLU OD 16.11.2021. GODINE 

Poštovani roditelji te ostali posjetitelji Ekonomske škole Pula,

sukladno Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, od utorka, 16. studenog 2021. godine za ulazak u službene prostorije Ekonomske škole Pula potrebno je predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Drugi odgovarajući dokazi navedi su u Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova.

Mole se roditelji i ostali posjetitelji da, ukoliko je moguće, najave svoj dolazak u školu te da pri ulasku u školu daju na uvid COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Preporuča se komunikacija u što većoj mjeri putem elektroničke pošte:

 email ekonomska-skola-pula@pu.t-com.hr

email ured@ss-ekonomska-pu.skole.hr

 

Prilog: 

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova

VAŽNE INFORMACIJE, COVID-19

V A Ž N O !

Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

1.  Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID- 19. u šk.god. 2021./2022. (HZJZ, 26.8.2021.)                              Dokument     
2. Postupak kod jednog učenika oboljelog od COVID-19 koji je bio na nastavi u vrijeme zaraznosti (HZJZ, 25.9.2021.) Dokument
3. Dobrovoljno cijepljenje djece protiv COVID-19 u dobi 12 i više godina. (HZJZ, 27.9.2021.) Dokument
     
Vijesti

DANI HRVATSKOGA JEZIKA 11.-17. ožujka

Dani hrvatskoga jezika
obilježavaju se od 11. – 17. ožujka svake godine

Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja:

  • 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena

  • do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove

  • 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.

Pročitajte tekst Deklaracije - kliknite na sliku

O lijepom nam našem hrvatskom jeziku pročitajte u nastavku. Kliknite na:::


Preneseno sa web stranice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://savjetnik.ihjj.hr/

Hrvatski je slavenski jezik, zapadnojužnoslavenske podskupine u slavenskoj grani indoeuropske jezične porodice koji se kao i ostali slavenski jezici razvio iz praslavenskoga. Hrvatskim se kao materinskim jezikom služi više od 5,5 milijuna ljudi. Službenim je jezikom u Republici Hrvatskoj i jednim od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, a njime se služe i pripadnici hrvatske etničke i jezične manjine u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Madžarskoj, Austriji, Slovačkoj, Italiji te u drugim državama u kojima žive pripadnici hrvatske jezične zajednice.

Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci. Od štokavskih dijalekata arhaičnim šćakavskim (tzv. slavonskim) govore samo Hrvati, novoštokavskim ikavskim i ijekavsko-šćakavskim Hrvati i Bošnjaci, a novoštokavskim ijekavskim Hrvati na više terena i na širem dubrovačkome području, ali i drugi južnoslavenski narodi. Hrvati u Gradišću (Austrija, Mađarska, Slovačka) služe se uglavnom dijalektima čakavskoga, rjeđe štokavskoga i kajkavskog narječja, Hrvati u talijanskoj pokrajini Molise štokavskim narječjem, a Hrvati Krašovani u Rumunjskoj služe se jednim torlačkim dijalektom. Svi ti dijalekti pripadaju srednjojužnoslavenskom dijasistemu slavenske jezične grane.

Hrvatska pisana jezična baština svoje početke bilježi već krajem XI. stoljeća. Najstariji su hrvatski tekstovi pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo glagoljicom. Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma koja se najčešće naziva bosančicom, a od XIV. stoljeća sve se češće počinju koristiti i latiničkim pismom. Utjecaj hrvatske redakcije crkvenoslavenskoga jezika postupno slabi nakon XIV. stoljeća, a osobito nakon provale Turaka u XV. st., kada se na povijesnome hrvatskom prostoru razvijaju pokrajinske pismenosti na pojedinim dijalektima svih triju hrvatskih narječja. U XVI. i XVII. st. hrvatska čakavska i osobito štokavska književnost dosežu europsku literarnu razinu.

Početci standardizacije današnjega hrvatskog jezika sežu u XVIII. stoljeće. Međutim, i prije toga razdoblja na prostoru sjeverozapadne Hrvatske razvija se kajkavski standardni jezik, dok se na ostalim hrvatskim područjima, bez obzira na to pripadaju li štokavskomu ili čakavskomu narječju, utiru temelji današnjemu standardnom hrvatskom jeziku koji nastaje na organskoj novoštokavskoj podlozi zapadnoga tipa. U doba Hrvatskoga narodnog preporoda u prvoj polovici XIX. st. zapadna novoštokavština postaje temeljem općehrvatskoga jezičnoga standarda. Pod utjecajem sjevernih i zapadnih slavenskih jezika uvodi se morfofonološki pravopis, a u grafiju dijakritički znakovi. Grafija se ustaljuje tek krajem XIX. st. (s pravopisom I. Broza), a pokušaj hrvatskih vukovaca i madžarona na čelu s T. Maretićem da hrvatski jezični standard približi ili prilagodi srpskomu (koji je više-manje istodobno standardizirao srpski jezikoslovac V. Karadžić) polučio je samo djelomičan uspjeh.

Temelji standardizacije današnjega hrvatskoga jezika uglavnom su učvršćeni krajem XIX. stoljeća. Snažna nastojanja na unifikaciji hrvatskoga i srpskog jezika koja su slijedila u XX. stoljeću i svoj vrhunac dosegla tzv. Novosadskim dogovorom iz god. 1954. nisu stoga imala presudnoga utjecaja na razvoj hrvatskoga standardnog jezika. Osim toga, posljedice toga "dogovora" poništene su god. 1967. donošenjem Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.

Osamostaljenje Republike Hrvatske omogućilo je hrvatskomu jeziku samostalan i prirodan jezični razvoj, neovisan o političkim, društvenim i inim pritiscima. Hrvatski je jezik ugrađen u temelje hrvatskoga nacionalnog i jezičnog identiteta, no standardni se jezik međutim ne može nikada dokraja naučiti. Stoga je proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika i njegova standarda osnovnom zadaćom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sonja Bulešić Milić   datum: 12. 3. 2011.

Kalendar šk.god. 2021./2022.

Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2021./2022.

 

  • Jesenski odmor za učenike počinje 2. studenoga 2021 . godine i traje do 3. studenoga 2021. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2021. godine.
  • Prvi dio zimskoga odmora (Božićni praznici) za učenike počinje 24. prosinca 2021. godine i traje do 7. siječnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 10. siječnja 2022. godine.
  • Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 21. veljače 2022 . godine i završava 25. veljače 2022. godine, s tim da nastava počinje 28. veljače 2022. godine.
  • Proljetni odmor (Uskrsni praznici) za učenike počinje 14. travnja 2022 . godine i završava 22. travnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 25. travnja 2022. godine.

Izvor: https://ucenici.com/kalendar-za-2021-2022-godinu-s-cetiri-kraca-odmora-ucenika/

Album

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Sonja Bulešić Milić
30. 4. 2018. 09:22
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 12:18
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 11:48
Sonja Bulešić Milić
26. 3. 2018. 14:44
Sonja Bulešić Milić
19. 3. 2018. 12:04
Sonja Bulešić Milić
15. 2. 2018. 16:13


Izjava o privatnosti

Ekonomska škola Pula poštuje privatnost posjetitelja ovog weba, te će sve prikupljene podatke prilikom ispunjavanja obrazaca koristiti isključivo u svrhe autentifikacije korisnika, analize i statistike. Ekonomska škola Pula ni u kojem trenutku neće podatke o korisnicima i posjetiteljima weba ponuditi trećim stranama kao relevantne podatke.

Ekonomska škola Pula ne snosi odgovornost za eventualnu štetu na računalu nastalu preuzimanjem datoteka s ovog weba ili s internetskih stranica do kojih čitatelji dođu putem poveznica s ovog weba.

Sve promjene politike privatnosti bit će pravodobno objavljene na ovoj stranici ili učinjene dostupnima korisnicima na neki drugi prikladan način.

Izjava o pristupačnosti
POPIS

PRONAĐI SE!

POPIS UČENIKA 1948.-2020.

Za pretragu kliknite na sličicu iznad 


Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Korisne poveznice

Stručni časopisi

Dnevni tisak
 • Glas Istre


Vrijeme

Anketa (mala)
Posjetitelji weba, vi ste...








Državna matura


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 1084926
Danas: 2

Upitnik

Koliko znaš o zdravoj prehrani provjeri OVDJE wink


Tražilica




preskoči na navigaciju