Za oblačnih dana ne mogu se dobiti opekline. KRIVO.
Iako oblaci oslabe izravno UV zračenje, oni pridonose povećanju difuznog UV zračenja. Visoki, tanki oblaci propuštaju i do 80% zračenja, a mogu na pojedinim mjestima i povećati dozračenu UV energiju. Jedina dobra zaštita su niski, debeli oblaci.

Previše izlaganja suncu je opasno bez obzira na životnu dob. TOČNO.
Ljudska koža i imunološki sustav su osjetljivi na UV zračenje tokom cijeloga životnog vijeka.

Zaštitne kreme nas štite, pa možemo dulje uživati u sunčanju. KRIVO.
Zaštitne kreme jesu adekvatna zaštita od opeklina, ali se njihova djelotvornost smanjuje nakon nanošenja. Zaštitne kreme ne služe tome da se produži boravak na suncu, već da bi se za vrijeme neizbježne izloženosti suncu povećala zaštita. Ne bismo smjeli ostati na suncu duže nego što je preporučeno za navedeni SPF (Sun Protection Factor).

Treba izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 16 sati. TOČNO.
U to vrijeme je i Sunce u najvišem položaju nad horizontom, pa je i UV zračenje najjače.

Ako ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja, nećemo dobiti opekline. KRIVO.
UV zračenje ljudski organizam ne osjeća kao toplinu, jer se ono apsorbira u vanjskom, površinskom sloju kože. Toplinski osjet izaziva infra-crveno zračenje.

UV zračenje ne djeluje štetno samo na kožu nego i na oči. TOČNO.
Najpoznatiji učinak UV zračenja na ljudski organizam su opekline, ali UV zračenje može uzrokovati i razvoj katarakta (mrene na oku).

Nije važno promijeniti svoje navike sunčanja. KRIVO.
Promjena osobnog ponašanja u pogledu sunčanja prvi je korak djelotvorne zaštite od neželjenih štetnih učinaka UV zračenja.

Ljudi sa svijetlom bojom kože i crvenom kosom osjetljiviji su na UV zračenje. TOČNO.
Ljudi sa svijetlom kožom i crvenom kosom pripadaju populacijskoj grupi najosjetljivijoj na UV zračenje.

Preplanulost nas štiti od dodatnih opeklina. KRIVO.
Preplanulost je već reakcija kože na izloženost UV zračenju i ona samo djelomično štiti našu kožu.

Štetni učinci opeklina su kumulativni. TOČNO.
Sposobnost ljudskog organizma da se zaštiti od UV zračenja i obnovi već oštećene dijelove smanjuje se sa starenjem organizma.

UV zračenje nije štetno zimi i u proljeće. KRIVO.
Intenzitet UV zračenja ovisi i o geografskoj širini, nadmorskoj visini i refleksiji na tlu, a izrazito refleksivan je snijeg koji odbija i do 80% zračenja.

Djecu treba posebno dobro zaštititi. TOČNO.
Dječja koža je posebno osjetljiva, a zbog kumulativnog učinka UV zračenja dobra zaštita u mladim danima dobra je prevencija za kasnije.

Tamnija koža čini osobu atraktivnijom. KRIVO.
Društvene vrijednosti se mijenjaju, pa je izrazito blijedu kožu kakva je bila atraktivna početkom dvadesetog stoljeća, trenutno zamijenio trend tamnije kože.

Refleksija UV zračenja na pijesku i vodi također može biti značajna. TOČNO.
Od tla odbijeno UV zračenje je jednako važno kao i ono koje dolazi izravno sa Sunca ili raspršeno iz atmosfere.

Treba se izlagati suncu jer UV zračenje potiče stvaranje D vitamina. KRIVO.
Vrijeme izlaganja UV zračenju potrebno za stvaranje D vitamina je toliko kratko da se za tu potrebnu dozu nije potrebno sunčati.

Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije. TOČNO
Kraća sjena je rezultat veće visine Sunca nad horizontom, dakle i intenzivnijeg UV zračenja.

Ne mogu se dobiti opekline za vrijeme boravka u vodi. KRIVO.
Voda slabi UV zračenje, ali se opekline mogu lako dobiti za vrijeme plivanja.

Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije. TOČNO.
Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je intenzivnije, jer se zbog kraćeg puta kroz atmosferu slabije apsorbira.

Najjeftinija i najbolja zaštita od sunca je sjena. TOČNO/KRIVO.
Sjena nas štiti od izravnog UV zračenja, ali ne i od raspršenog i reflektiranog, koje također može biti toliko jako da izazove opekline.