Poštovani,
od 7. siječnja 2025. g. zaključavat će se ulazna vrata u školu. Vrata će biti otvorena ujutro, od 7:30 do 8 sati te od 14 do 14:15. U tom vremenu ulaz/izlaz učenika i djelatnika nadgledat će pomoćno i tehničko osoblje. Pomoćni ulaz bit će stalno zatvoren i mogu ga koristiti samo pomoćnici u nastavi.
Tijekom malog odmora učenicima nije dopušteno napuštanje školske ustanove.
Molimo sve druge dionike i stranke da ne dolaze u školu bez prethodne najave.
U prilogu je Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama (MZOM, 2. 1.2025.)
Poštovani,
namjeravamo tiskati drugo dopunjeno izdanje Monografije. Nadopunili smo ga novim tekstovima i intervjuima koji se poglavito odnose na proteklo petogodišnje razdoblje. Ažurirali smo i ispravili popise učenika i djelatnika.
Ponuda tvrtke PRINTIM iz Pule, za tiskanje, je oko 50 € (Monografija ima 467 stranica, tisak bi bio u boji, meki uvez).
Ovim putem, pozivamo zainteresirane, da uplatom većom od 100 €, postanu sponzori tiskanja Monografije. U sklopu Monografije objavit ćemo i popis sponzora, te naknadno uručiti zahvalnicu i svakom sponzoru dati jedan primjerak Monografije.
Drugi način da pomognete u tiskanju Monografije je da uplatite 50 €. U tom slučaju nećete biti na popisu sponzora, ali ćete dobiti primjerak Monografije.
Molimo zainteresirane da navedene iznose uplate do 20. prosinca 2024. Monografiju ćemo tiskati u siječnju 2025. godine.
Digitalni primjerak Monografije dostupan je na poveznici (internetska stranica Ekonomske škole Pula).
Podaci za uplatu:
Žiro-račun: HR7624070001118014671
Poziv na broj: HR00 6631
Uredništvo
Europski dan jezika 26. rujna
Povodom Europskog dana jezika zemlje članice EU-a će u suradnji s Delegacijom Europske unije u Republici Hrvatskoj predstaviti svoju jezičnu šarolikost.
Saznaj VIŠE, klikni na:::
1. Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori šest milijardi ljudi, podijeljenih u 189 neovisnih država.
2. Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja.
3. Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.
4. Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.
5. U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.
6. Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi.
7. Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utiču jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzete iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.
8. U prvoj godini dijete izgovori širok spektar glasova i zvukova; oko prve godine izgovara prve razumljive riječi; oko treće godine formiraju se složene rečenice; u petoj godini dijete posjeduje nekoliko tisuća riječi.
9. Materinji jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. Ali postoje i "savršeni dvojezičari" koji govore dva jezika jednako dobro. Normalno je, međutim, da dvojezičari ne pokazuju savršeni balans između svojih dvaju jezika.
10. Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama.
11. Dvojezičnost i višejezičnost imaju za posljedicu i ekonomske prednosti: radna mjesta su lakše dostupna onima koji govore nekoliko jezika, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih.
12. Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezici pripada velikoj indo-europskoj obitelji.
13. Većina europskih jezici pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj.
14. Skupina germanskih jezika uključuje danski, norveški, švedski, islandski, njemački, nizozemski, engleski i jidiš, među ostalima.
15. Romanski jezici su talijanski, francuski, španjolski, portugalski i rumunjski, među ostalima.
16. Slavenski jezici su ruski, ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki, slovački, slovenski, srpski, hrvatski, makedonski, bugarski i ostali.
17. Većina europskih jezika koriste latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim slovima. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo.
18. Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.
19. Neeuropski jezici najčešće rabljeni na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindi, svaki sa svojim sustavom pisanja.
20. Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200 ovisno o kriteriju.
21. Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična. U samom Londonu se govori oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindi, punjabi, itd.).
Sada kada ste naučili tako puno - zašto ne probati jezični kviz?
Oglase za posao pogledajte na kartici UČENIČKI SERVIS
http://ss-ekonomska-pu.skole.hr/ucenicki_servis
Izvor slike: https://www.srednja.hr/novosti/skolski-kalendar-s-praznicima-za-2024-2025-skolsku-godinu/
Praznici u 2024./2025. raspoređeni na sljedeći način:
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_05_55_968.html
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2024_07_88_1540.html
Ekonomska škola Pula poštuje privatnost posjetitelja ovog weba, te će sve prikupljene podatke prilikom ispunjavanja obrazaca koristiti isključivo u svrhe autentifikacije korisnika, analize i statistike. Ekonomska škola Pula ni u kojem trenutku neće podatke o korisnicima i posjetiteljima weba ponuditi trećim stranama kao relevantne podatke.
Ekonomska škola Pula ne snosi odgovornost za eventualnu štetu na računalu nastalu preuzimanjem datoteka s ovog weba ili s internetskih stranica do kojih čitatelji dođu putem poveznica s ovog weba.
Sve promjene politike privatnosti bit će pravodobno objavljene na ovoj stranici ili učinjene dostupnima korisnicima na neki drugi prikladan način.
Korisne poveznice |
• Postani student |
• Moja matura |
• NCVVO |
• Portal skole.hr |
• ISTRAPEDIA |
• ONLINE Enciklopedija |
• INTERSTENO |
• Suradnici u učenju |
• Pravobranitelj za dj... |
• Medijska pismenost |
Stručni časopisi |
Dnevni tisak |