Čestitamo
             Međunarodni dan žena
                         8. ožujka
uz želju da ga sljedeće godine slavimo
uz mnogo više ostvarenih prava 
zbog kojih se praznik i obilježava!

Logo International Women's Day

Klikni na opširnije, saznaj VIŠE o petici za razmišljanje

Ravnopravnost

NIJE

- RAVNOmjerno raspoređene crne brojke ovisnosti o duhanu, alkoholu, drogi muškaraca i žena
- RAVNOteža broja i težine ružnih riječi, psovki i uvreda s muške i ženske strane
- RAVNOdušnost prema borbi za ravnopravnost (već će to netko drugi odraditi)
- RAVNOdušnost prema nepravdi, patnji, nesreći drugoga čovjeka
- RAVNOmjerne  brojke (jer statistika često ne pokazuje pravo stanje stvari)

Ravnopravnost

JEST

+ JEDNAKOST uz poštivanje prava,i dostojanstva i osobnosti svakog čovjeka
+ JEDNAKO sudjelovanje u obiteljskim odlukama, poslovima, obvezama i pravima
+ JEDNAKOST pri zapošljavanju, visini plaća na istim radnim mjestima (istinska, ne samo na papiru!)
+ JEDNAKE prilike za rad, razvoj, napredovanje u svakom pogledu i na svakom mjestu
+ JEDNAKO zauzimanje za moralne i ljudske vrijednosti u cijelome društvu

POVIJEST

MEĐUNARODNI DAN ŽENA

Međunarodni dan žena obilježava se u svijetu u spomen na 8. ožujka 1908., kada je 15.000 žena zaposlenih u tekstilnoj industriji u New Yorku prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i zabranu rada djece.

Ulazak na tržište rada i bolji društveni položaj u većini zemalja nije doveo i do primjerene podjele rada u obitelji, pa je rezultat bio dvostruka opterećenost žena. Istraživanja u Srednjoj i Istočnoj Europi pokazala su da žene tjedno "odrade" preko 85 sati plaćenog i neplaćenog rada, u odnosu na 70 radnih sati muškaraca. Iako je učinjen značajan pomak u prepoznavanju i zaštiti ženskih ljudskih prava u svijetu, žene još uvijek nisu ravnopravne s muškarcima. Većina od 1,3 milijarde siromašnih u svijetu čine žene, u prosjeku imaju manja primanja od muškaraca za isti posao, a i dalje su u velikom postotku žrtve raznih vidova nasilja. Godine koje su prethodile povijesnoj 1910. obilježila je snažna spolna segregacija i mali postotak zaposlenih žena u industrijski razvijenim zemljama. One koje su bile zaposlene mahom su radile u tekstilnoj industriji, manufakturi i kao pomoćno osoblje u kućanstvima. Radile su u vrlo lošim uvjetima i za iznimno male nadnice. U isto vrijeme industriju pogađaju velike krize. Udruženja radnica koja nisu pripadala sindikatima našla su se u nezavidnoj poziciji dok su sindikati sve više jačali. U Europi, Velikoj Britaniji, Americi i u nešto manjem obimu Australiji, žene sve više lobiraju za svoje pravo glasa. Ta borba kao da je potisnula sve druge aspekte života žena i nove, revolucionarne promjene dale su se naslutiti.

PROCES STVARANJA MEĐUNARODNOG DANA ŽENA
1903. SAD - Sindikati i nezavisna ženska udruženja koja su također podržavala žensko pravo glasa, osnivaju Ligu ženskih sindikata (Women's Trade Union League) kako bi pomogle radnicama u političkom i ekonomskom osnaživanju. Bilo je to još uvijek vrijeme teških radnih uvjeta i siromaštva.

1908. SAD - Zadnje nedjelje u veljači 1908. godine, američke socijalistkinje obilježavaju prvi Dan žena organiziravši velike demonstracije. Traže da se ženama omogući ne samo pravo glasa nego da se ostvare i njihova politička i ekonomska prava. Slijedeće je godine u demonstracijama na Mannhatnu sudjelovalo 2.000 ljudi.
1910. Kopenhagen - Izaslanstvo Sindikata prisustvuje Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu s namjerom da predloži Dan žena kao međunarodni praznik. U to je vrijeme Njemačka socijalistička partija, koja je snažno zagovarala pravo glasa za žene, imala veliki utjecaj na međunarodni socijalistički pokret, osobito

C L A R A  Z E T K I N.

Potaknuta događanjima i akcijama američkih radnica ona je uobličila zahtjev za obilježavanjem jednog dana u godini kada bi žene lobirale za svoje interese. Na Konferenciji je sudjelovalo preko stotinu žena iz 17 zemalja, predstavnica sindikata, socijalističkih partija, klubova radnica, te tri žene koje su bile izabrane u Finski parlament. Prijedlog Clare Zetkin jednoglasno je usvojen a rezultat je obilježavanje Dana žena. Na Konferenciji je ponovno potvrđena važnost prava glasa za žene i to onog koji neće biti utemeljen na vlasničkim pravima. Neki su socijalisti, naime, držali da bi se pravo glasa za žene lakše ostvarilo preko ostvarivanja vlasničkih prava dok su se drugi, među kojima su Njemica Clara Zetkin i Ruskinja Alexandra Kollontai, borili da ostvarivanje tog prava bude neizostavan i zaseban dio socijalističkog programa. Zatraženo je i univerzalno pravo glasa - za sve odrasle žene i muškarce. Jedna od odluka konferencije je i da se noćni rad proglasi štetnim za zdravlje žena. Tomu su se usprotivile radnice iz Švedske i Danske kojima je, kako su tvrdile, upravo noćni rad neophodan izvor prihoda. Zatraženo je i da se prava udanih majki izjednače sa pravima samohranih, za što se žestoko borila Alexandra Kollontai, no njezini napori nisu urodili plodom.

1911. Austrija, Danska, Njemačka i Švicarska - Kao rezultat odluka u Kopenhagenu , Dan žena obilježen je prvi puta 19. 03. i to u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Slavilo ga je više od milijun žena i muškaraca. Zahtijevali su ne samo pravo glasa za žene nego i omogućavanje prava na rad, profesionalno usavršavanje i ukidanje spolne diskriminacije. Ni tjedan dana kasnije 25. 03. 1911. u tragičnom je požaru u New Yorku poginulo više od 140 radnica, uglavnom talijanskih i židovskih imigrantica. Događaj koji je bio posljedica loših radnih uvjeta imat će snažan utjecaj na radno zakonodavstvo Sjedinjenih Američkih Država.

1913/1914. Rusija - Kao dio mirovnog pokreta koji je počeo djelovati u sumrak Prvog svjetskog rata, Ruskinje su po prvi put obilježile Dan žena i to zadnje nedjelje u veljači 1913. godine. Drugdje se u Europi Dan žena slavio na sam 8. ili oko 8. marta, bilo kao antiratni prosvjed bilo kao izraz solidarnosti ženama Rusije.

1917. Rusija - Rusija je ostala bez 2 milijuna svojih vojnika. Ruskinje ponovno biraju zadnju nedjelju veljače za obilježavanje Dana žena i zahtijevaju pravo na «kruh i mir». Politički vrh Rusije pokušao je spriječiti prosvjed no žene su svejedno krenule. Ostalo je povijest ... Četiri dana poslije ruski je car je abdicirao, a privremena vlada zagarantirala ženama pravo glasa. Ta je povijesna nedjelja, po julijanskom kalendaru koji je bio u upotrebi u Rusiji, pala na 23. 02 a po gregorijanskom, koji se inače koristio, na 8. 03, uzeta kao dan kada će se u cijelom svijetu obilježavati međunarodni praznik - Dan žena.

Preuzeto sa: http://www.sigmacentar.hr/broj3/strana14.html