LEGENDA O PRVOM APRILU

Jedino pravilo kojeg se na  današnj dan morate pridržavati – zadržite osmijeh na licu. O samom nastanku 1. travnja – svjetskog dana šale, postoji više teorija od kojih ni jedna vjerodostojno ne objašnjava šaljivo porijeklo ovog dana.

Međutim, činjenica je da su mnogi narodi i kulture početkom travnja slavili dan ili dane neozbiljnosti, što je možda bilo povezano i s odlaskom zime i dolaskom proljeća, a time i veselijeg raspoloženja.

Po jednoj teoriji, Rimljani i Hindusi su slavili proljetni ekvinocij sa početkom 25. ožujka i završetkom na Novu godinu – 1. travnja. Kada je papa Gregor XIII 1582. godine Julijanski kalendar zamijenio novim, Gregorijanskim kalendarom, po kojem se Nova godina slavila 1. siječnja, mnogi novi datum nisu htjeli prihvatititi ili za njega nisu znali, pa su slavili po starom. Drugi su ih zbog toga ismijavali i izmišljali razne šale i pošalice na njihov račun.

Kasnije se taj običaj proširio Europom. Kako su Englezi Gregorijanski kalendar uveli tek 1752. godine, a već su tada bile poznate prvotravanjske šale, dovedena je pod znak pitanja vjerodostojnost ove teorije.

Po teoriji profesora Josepha Boskina s Boston Universitya, rimski imperator Konstantin dozvolio je svojoj dvorskoj ludi Kugelu da bude “kralj na jedan dan”, jer su ga dvorske lude nasmijale izjavivši da bi bolje vladale imperijem od njega. Kugel je donio proglas u kojem je za taj dan tražio apsurdnosti i tako je nastao taj običaj. Međutim, na kraju se ispostavilo da je sam profesor cijelu priču, koju su objavile i poznate novine, izmislio kao prvotravanjsku šalu.

Po trećoj teoriji nepoznata šesnaestogodišnja djevojka zakazala je na taj dan francuskom kralju Henriku IV, poznatom po tome da je volio mlade djevojke, diskretni “rendezvou” u prostorijama dvorca, na kojem se umjesto nje pojavila njegova žena i tako se našalila s njim. Itd… Uglavnom, bez obzira na porijeklo i vjerodostojnost ponuđenih objašnjenja, istina je da smijeh zdravlje čuva – kada se smijemo postajemo opušteniji, zdraviji i ljepši. A 1. travanj svjetski je dan šale – dan kada se služimo bezopasnim šalama i smicalicama i slatko smijemo na svoj i tuđi račun. 

ZANIMLJIVE PRVOAPRILSKE TRADICIJE U SVIJETU

Jedna od najpoznatijih šala, rasprostranjenih u Francuskoj i na francuskim govornim područjima Švicarske i Kanade jeste "Aprilska riba".

 Ideja je sljedeća: ljudi jedni drugima lijepe na leđa papirnate ribe. Naravno, tako da žrtva to ne primijeti. Ovaj običaj postoji iu nekim dijelovima Italije, kao iu belgijskoj pokrajini Antwerpen.

 Odmah u susjedstvu, u flamanskom dijelu Belgije, tradicija je da djeca na današnji dan zaključavaju svoje roditelje ili nastavnike i puštaju ih samo u zamjenu za slatkiše. Dok je u Koreji na vlasti bila dinastija Joseon kraljevskoj obitelji bilo je dozvoljeno da lažu i varaju jedni druge, bez obzira na hijerarhiju, prvog snježnog dana u godini. Oni bi snijegom punili zdjele, a potom ga prosipali na žrtvu, pod lažnim izgovorima.

 Žrtva je, kao gubitnik u igri, morala ispuniti želju onoga tko je snijeg "poslao". 

Međutim, smatra se da ovdje "podvale" nisu namjerno planirane, već su bile bezopasne i često su bile vid dobročinstva prema dvorjanima. 

U Poljskoj je Prvi april također rezerviran za viceve, šale i prijevare, na koje su osim stanovništva spremni i mediji, koji ponekad i surađuju, kako bi informacije bile što "kredibilnijim". 

Tradicionalna šala u Švedskoj, na "Dan glupaka", je zamoliti nekoga isporučiti zapečaćenu poruku, tražeći pomoć neke vrste. 

Međutim, u omotnici se nalazi poruka: "Ne smij se i ne smješi se, lovi glupaka još jedan kilometar".