Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na
žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18. studenoga svake godine kao državni blagdan
i neradni dan u Republici Hrvatskoj kao trajno sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata.
Kako žrtve Vukovara i Škabrnje, najmasovnije u Domovinskom ratu, povezuje isti
nadnevak, krajem 2019. Hrvatski sabor izglasao je novi Zakon o blagdanima,
spomendanima i neradnim danima u kojemu je uveden i Dan sjećanja.

Dana 28.5. 1991. općim napadom jedinica JNA i srpskih snaga na Vukovar i okolicu počela
je Bitka za Vukovar. Trajala je 87 dana. Oko 1800 slabo naoružanih branitelja odolijevalo je
stalnim topničkim napadima, napadima aviona te prodorima tenkova, oklopnih vozila i
pješadije. Na vrhuncu opsade grada oko Vukovara je bilo oko 36 000 neprijateljskih vojnika.
Stalni napori, ranjavanja, smrt branitelja, nedostatak hrane i oružja doveli su do predaje
grada 18. 11. 1991. Grad je u potpunosti razoren, oko 32 000 stanovnika je protjerano.
Neprijateljske su snage počinile teške zločine nakon zauzimanja grada. Posebno okrutno
bilo je ubijanje ranjenika iz vukovarske bolnice na Ovčari. Masovne zločine 18. i 19.11.
1991. srpski su pobunjenici počinili i u Škabrnji i Nadinu.

Godine 2006. na mjestu hangara u kojemu su žrtve provele svoje zadnje sate života
otvoren je Spomen – dom Ovčara. Vukovarski vodotoranj simbol je hrabrosti i otpora.
Podsjetnik na traumatske događaje i zločine koje kao društvo ne želimo i ne smijemo
tolerirati i ponavljati.

Interesi bi trebali biti svima isti – mir. Rat i nasilje donose samo razaranja, patnju, štetu.

Dio smo suvremene Europe, Europe u kojoj državne granice sve više spajaju, a ne
razdvajaju pojedince i narode, zajednice čije su vrijednosti demokracija, sloboda ,
jednakost, tolerancija i međusobna komunikacija. Živimo u skladu s tim vrijednostima i žrtva
Grada heroja neće biti uzaludna.