1. Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori šest milijardi ljudi, podijeljenih u 189 neovisnih država.

2. Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja.

3. Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi.
 

4. Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.

5. U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.

6. Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi.

7. Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utiču jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzete iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.

8. U prvoj godini dijete izgovori širok spektar glasova i zvukova; oko prve godine izgovara prve razumljive riječi; oko treće godine formiraju se složene rečenice; u petoj godini dijete posjeduje nekoliko tisuća riječi.

9. Materinji jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. Ali postoje i "savršeni dvojezičari" koji govore dva jezika jednako dobro. Normalno je, međutim, da dvojezičari ne pokazuju savršeni balans između svojih dvaju           jezika.

10. Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama.

11. Dvojezičnost i višejezičnost imaju za posljedicu i ekonomske prednosti: radna mjesta su lakše dostupna onima koji govore nekoliko jezika, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih.

12. Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezici pripada velikoj indo-europskoj obitelji.

13. Većina europskih jezici pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj.

14. Skupina germanskih jezika uključuje danski, norveški, švedski, islandski, njemački, nizozemski, engleski i jidiš, među ostalima.

15. Romanski jezici su talijanski, francuski, španjolski, portugalski i rumunjski, među ostalima.

16. Slavenski jezici su ruski, ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki, slovački, slovenski, srpski, hrvatski, makedonski, bugarski i ostali.

17. Većina europskih jezika koriste latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim slovima. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo.

18. Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.

19. Neeuropski jezici najčešće rabljeni na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindi, svaki sa svojim sustavom pisanja.

20. Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200 ovisno o kriteriju.

21. Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična. U samom Londonu se govori oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindi, punjabi, itd.).

Sada kada ste naučili tako puno - zašto ne probati jezični kviz?