Zamisao se sastoji o potpunom napuštanju mirovinskih i socijalnih sustava te državnih institucija koje skrbe o nezaposlenima, oporezivanja u te svrhe i raspuštanju svih državnih struktura koje s time imaju neke veze u zamjenu za zajamčeni prihod svakom državljaninu od kojega je moguće pristojno živjeti i bez rada. To je i matematički dokazivo kao održivo, ali je potrebna poltička volja da se takva reforma i provede.

Zajamčeni temeljni osobni prihod je ekonomska ideja koju su, kao neophodnu, prvi put u pismu sa simpozija američkom Kongresu 1968. godine uputili ekonomski nobelovac Milton Friedman i John Kenneth Galbraith, čovjek koji je utjecao na gospodarsku politiku više američkih predsjednika, te 1200 ekonomista među kojima su bili i veličine kao što su James Tobin i Paul Samuelson. Istodobno, za taj se koncet zauzimao i Martin Luther King u svojoj posljednjoj knizi *Where Do We Go From Here: Chaos or Community?* Nijedna ekonomska ideja nije ujedinila toliko "tvrdih" kapitalističkih mislilaca, a da im je potporu davala i tvrda ljevica sa predvodnicima kao što su Baptiste Mylondo, Yann Moulier Boutang, Toni Negri, Jean-Marc Ferry, Ignacio Ramonet ili Jacques Marseille.

Zamisao se sastoji o potpunom napuštanju mirovinskih i socijalnih sustava te državnih institucija koje skrbe o nezaposlenima, oporezivanja u te svrhe i raspuštanju svih državnih struktura koje s time imaju neke veze u zamjenu za zajamčeni prihod svakom državljaninu od kojega je moguće pristojno živjeti i bez rada. To je i matematički dokazivo kao održivo, ali je potrebna poltička volja da se takva reforma i provede. Danas u više desetaka država postoje prijelazni sustavi koji tome naginju, u Švicarskoj je uspjela inicijativa za raspisivanjem državnog referenduma o uvođenju zajemčenog temeljnog prihoda, a pokrenuta je i inicijativa da  Europski parlament prostudira pod kojim bi se uvjetima u EU mogla uvesti takva institucija. Koje su dobre strane takvoga sustava nije teško zamisliti, ali su predvidive promjene znatno dublje. 

Miroslav Ambruš-Kiš - Novinar, pionir računalnog i ekološkog aktivizma, alpinist, putopisac, dizajner, savjetnik medijskih strategija. Rođen 1954. godine u Osijeku, srednje školovanje završio u gimnaziji koju su pohađala oba hrvatska nobelovca. Studirao filozofiju i pedagogiju. Pionir nenumeričkog korištenja računala iz MMC-a Branimira Makanca i najranijih osobnih računala. Pionir stolnoga izdavaštva i redakcijskih sustava. Veći dio novinarske karijere proveo u Večernjem listu, ali je istovremeno među začetnicima hrvatske računalne publicistike. Predavao informatiku i tipografiju u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Trenutačno radi kao team leader u Synergy Moonu, timu koji se natječe za Google Lunar X Prize. Član je Piratske stranke koja se vodi načelima individualne autonomije, što je suprotno svim ostalim piramidalnim stratifikacijama, pa i stranačkim.

Životopis preuzet sa http://www.dnevno.hr/zivotopis/82871-miroslav-ambrus-kis-zivotopis.html