preskoči na sadržaj
ULAZ U ŠKOLU OD UTORKA 16.11.2021.

OBAVIJEST!

Od utorka 16. 11. 2021. svi djelatnici prilikom ulaska u prostor škole moraju imati valjanu COVID potvrdu ili drugu odgovarajuću potvrdu, prema Odluci u prilogu. Odluka se ne odnosi na učenike škole.

Obavijest

VAŽNA OBAVIJEST ZA RODITELJE I OSTALE POSJETITELJE!

ULAZAK U ŠKOLU OD 16.11.2021. GODINE 

Poštovani roditelji te ostali posjetitelji Ekonomske škole Pula,

sukladno Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, od utorka, 16. studenog 2021. godine za ulazak u službene prostorije Ekonomske škole Pula potrebno je predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Drugi odgovarajući dokazi navedi su u Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova.

Mole se roditelji i ostali posjetitelji da, ukoliko je moguće, najave svoj dolazak u školu te da pri ulasku u školu daju na uvid COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

Preporuča se komunikacija u što većoj mjeri putem elektroničke pošte:

 email ekonomska-skola-pula@pu.t-com.hr

email ured@ss-ekonomska-pu.skole.hr

 

Prilog: 

Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova

VAŽNE INFORMACIJE, COVID-19

V A Ž N O !

Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

1.  Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID- 19. u šk.god. 2021./2022. (HZJZ, 26.8.2021.)                              Dokument     
2. Postupak kod jednog učenika oboljelog od COVID-19 koji je bio na nastavi u vrijeme zaraznosti (HZJZ, 25.9.2021.) Dokument
3. Dobrovoljno cijepljenje djece protiv COVID-19 u dobi 12 i više godina. (HZJZ, 27.9.2021.) Dokument
4

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantetne- Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene (HZJZ, 27.9.2021.)

Dokument
5.

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene (Jasnije tumačenje vezano uz učenike) Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene (HZJZ, 1.10.2021.)

Dokument
Vijesti

Big Brother. Big Data. Big Problem

Klikni na sliku i pročitaj zanimljivi članak iz Glasa Istre

ili klikni na:::


Teško da ijednom korisniku interneta danas više nije jasno da je, htio to ili ne, ukopčan u matricu i živi pod budnim okom virtualnog Velikog brata. Veliki dio svakodnevice ljudi danas provode u "on line" modu, bilo da se radi o poslu, zabavi, kupovini ili ranim vrstama društvenih interakcija.

Svaki naš "klik" ostavlja digitalni zapis koji se pohranjuje u bespuće ostalih podataka (fenomen danas poznat kao Big Data), pa ne čudi da je trgovanje osobnim informacijama s interneta već odavno vrući tržišni kolač koji bogati kako prodavače, tako i kupce – mahom marketinške kompanije koje reklamama targetiraju korisnike.

Privatnost zapravo, više skoro da i ne postoji u svijetu Interneta, no prosječni amater surfer ipak ima dojam da i dalje zadržava kontrolu nad time koje informacije o sebi odaje. No je li to baš uistinu tako?

Na stranu sad razmjeri uvida koje u naše osobne podatke ili pak povijest "browsanja" imaju tajne i manje tajne službe. Ako je suditi po istraživanjima američkog psihologa Michala Kosinskog sa Sveučilišta u Stanfordu i njegovih kolega, naše kontrolirano digitalno "ja" zapravo govori o nama puno više no što možemo zamisliti.

Kosinski i njegov kolega David Stillwell još su prije deset godina na Sveučilištu Cambridge počeli razvijati aplikaciju koja je korisnicima Facebooka omogućila da riješe tzv. Petofaktorski model ličnosti (koji mjeri kompleksne crte ekstraverziju, ugodnost, savjesnost, neuroticizam i otvorenost za iskustva) i razne druge upitnike i testove, poput testa inteligencije i zauzvrat, ako žele, dobrovoljno znanstvencima dopuste "skidanje" podataka sa svog Facebook profila. Na taj su način Stillwell i Kosinski do danas u svojoj bazi prikupili više od 6 milijuna rješenih testova i 4 milijuna Facebook profila. Dvojica psihologa su ubrzo shvatila da tako ogroman uzorak predstavlja idealan poligon za istraživanje, a glavni je pravac njihovog interesa postalo pitanje mogu li se pomoću naoko šturih informacija koje ljudi ostavljaju na internetu predvidjeti razni aspekti nečije osobnosti.

Nisu oni, naravno bili prvi koji su »igrali« tom idejom – kako i sami navode u jednom od svojih istraživanja poznat je ne posve moralan primjer američkog odjevnog branda koji je na temelju podataka svojih "vjernih" klijentica pokušavao predvidjeti njihove trudnoće kako bi ih zasuo "pravodobnim" ponudama. Predviđanje osobnosti na temelju šturih podataka, osim toga, općenito je u fokusu psihologa već desetljećima i u novije doba razna su istraživanja pokazala da se dob, spoj, razina obrazovanosti, pa i određene crte ličnosti mogu predvidjeti na temelju glazbe koju slušamo, riječi kojima se izražavamo ili pak broja prijatelja na društvenim mrežama.

No Kosinski i Stillwell sad su raspolagali s ogromnom bazom podataka koja im je omogućila da detaljno ispitaju što sve digitalni zapisi ljudskog ponašanja mogu reći o nama. Svoja su istraživanja uglavnom bazirali na "lajkovima", ponekad svjesnom, a ponekad nesvjesnom mehanizmu kojim ljudi na Facebooku označavaju kakav im se sadržaj sviđa - tipu digitalnih tragova sličnih povijesti »surfanja« ili ukucavanja pojmova u Internet tražilicu.

Lajkovi kao prediktori

Već prve analize temeljene na pedesetak tisuća ispitanika iz SAD-a pokazale su da se uz pomoć 170 lajkova po osobi u prosjeku s ogromnom točnošću (iznad 90 posto) može predvidjeti boja kože i spol. Prilično precizno predvidivo bilo je i jesu li ispitanici kršćani ili muslimani, da li su lijevi ili desni glasači, koja im je seksualna orijentacija, jesu li u vezi i jesu li ikad koristili psihoaktivne droge. Najmanje predvidiva varijabla bila je jesu li roditelji ispitanika razvedeni prije njihove 21 godine, no čak i tu su analize pokazale 60 posto "predvidivosti".

Lajkovi na Facebooku bili su i jednako točan prediktor »otvorenosti« kao osobine ličnosti, kao i samo rješavanje spomenutog petofaktorskog testa.

Znanstvenici su, štoviše, na ovaj način bili u mogućnosti utvrditi i prediktivnu moć pojedinih "lajkova". Primjerice najbolji prediktori visoke inteligencije bili su lajkovi pojmova ili sadržaja kao što su "znanost", "The Colbert Report" ili "oluje", dok su pak najbolji prediktori nižih rezultata na inteligenciji bili lajkovi pojmova ili sadržaja poput "Sephora", "Volim biti mama", "Harley Davidson", i "Lady Antebellum".

Kosinski, Stillwell i njihov suradnici nastavili su proučavati korelacije i razvijati računalne modele koji na temelju Facebook lajkova predviđaju dijelove osobnosti. Nakon nekoliko godina kompjuterski je model bio u stanju samo na temelju sedamdeset lajkova točnije predvidjeti aktualno fizičko zdravlje, političke stavove, korištenje droga i slične karakteristike nego li su to u stanju bili prijatelji Facebook korisnika ispunjavajući upitnik o toj osobi. S oko 150 lajkova psiholozi su mogli o osobi pretpostaviti više no njeni roditelji, a s 300 lajkova znali su neke stvari bolje i od životnog partnera. U nekim slučajevima model je bolje predvidio dio rezultata na testu ličnosti čak i od samih ispitanika.

Znanstvenici se nisu zaustavili samo na lajkovima. U recentnijim analizama uspijevali su predvidjeti neke rezultate na petofaktorskom testu ličnosti već i po broju fotografija i prijatelja na Facebook profilu, a u posljednje vrijeme počeli su razvijati i računalni model koji bi osobnost mogao predvidjeti analizirajući samo fotografije lica. Facebook je međutim, samo jedna od digitalnih platformi na kojima ostavljamo tragove, čak i onda kada se bilježi i samo kretanje uređaja i mjesta na koja putujemo. A svaki digitalni zapis, pokazuju ova istraživanja, može govoriti nešto o tome tko smo. Uređaji kojima se služimo da »uđemo« u on-line matricu, poput računala ili smartphonea, zaključio je Kosinski, odličan su psihološki test koji neprekidno ispunjavamo - svjesno i nesvjesno.

Zloporaba koncepta

Kosinski, Stillwell i njihovi suradnici više su puta upozoravali na potencijalne negativne implikacije njihovog istraživanja, za koje je nerealno očekivati da će ostati samo njihova privilegija.

"Takve analize mogu se lako primjenjivati na veliki broj ljudi koji nisu dali pristanak na korištenje njihovih digitalnih zapisa. Komercijalne kompanije, vlade, pa čak i privatne osobe mogu koristiti slične računalne modele da dobiju podatke o nečijoj inteligenciji, seksualnoj orijentaciji, političkoj opredijeljenosti. Lako je zamisliti situaciju u kojoj takve predikcije mogu predstavljati prijetnju nečijoj dobrobiti, slobodi, pa čak i životu. S obzirom na sve veći broj digitalnih tragova koje ostavljamo za sobom, postaje sve teže kontrolirati što sve dijelimo s drugima" – zaključili su znanstvenici u jednom od svojih radova. Također predvidivo, na pokušaj zlouporabe svojih saznanja nisu morali dugo čekati.

U jednom od najčitanijih članaka prošle godine, novinari njemačkog Das Magazina povezali su računalne modele Kosinskog, Stillwella i njihovih suradnika, s inovativnim marketinškim konceptom poznate i zloglasne kompanije Cambridge Analytica koja je radila i na kampanji za Trumpa, kao i na kampanji za "Leave" opciju na referendumu o Brexitu. Kosinski je priznao da je imao ponuda za prodaju svog prediktivnog koncepta, no ustvrdio je da ni na jednu nije pristao. No, njihov model, koliko god dugo bio razrađivan, teško da je ikad mogao ostati tek ideja šačice psihologa.

Alexandar Nix, izvršni direktor Cambridge Analytice, više je puta u javnosti ponavljao da je njegova kompanija razvila model koji »može predvidjeti osobnost svake odrasle osobe u SAD-u« temeljen na digitalnim zapisima koji ostaju iza pretraživanja interneta, korištenja šoping kartica, no i podataka o članstvima u klubovima – vrsti osobnih informacija koje su danas redom »na prodaju«. Nix je čak tvrdio da u bazi imaju 3 milijuna osoba, a za svaku od njih po 4 tisuća "upotrebljivih" podataka. Na razvijenim modelima potom su, kako je pojašnjavao u svojim izlaganjima, temeljili "personalizirane" političke kampanje s "personaliziranim" porukama. O tome je li prediktivni potencijal digitalnih tragova pomogao potpuno neočekivanim pobjedama pro-Brexitovaca i Trumpa, stručnjaci i dalje imaju podijeljena mišljenja, no rijetko koji poznavatelj on-line svijeta sumnja da naše ponašanje na internetu već sad služi kao podloga za krajnje sofisticirane manipulacije.

(Vedrana SIMIČEVIĆ/NL)



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sonja Bulešić Milić   datum: 7. 6. 2017.

Kalendar šk.god. 2021./2022.

Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2021./2022.

 

  • Jesenski odmor za učenike počinje 2. studenoga 2021 . godine i traje do 3. studenoga 2021. godine, s tim da nastava počinje 4. studenoga 2021. godine.
  • Prvi dio zimskoga odmora (Božićni praznici) za učenike počinje 24. prosinca 2021. godine i traje do 7. siječnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 10. siječnja 2022. godine.
  • Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 21. veljače 2022 . godine i završava 25. veljače 2022. godine, s tim da nastava počinje 28. veljače 2022. godine.
  • Proljetni odmor (Uskrsni praznici) za učenike počinje 14. travnja 2022 . godine i završava 22. travnja 2022. godine, s tim da nastava počinje 25. travnja 2022. godine.

Izvor: https://ucenici.com/kalendar-za-2021-2022-godinu-s-cetiri-kraca-odmora-ucenika/

Album

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Sonja Bulešić Milić
30. 4. 2018. 09:22
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 12:18
Sonja Bulešić Milić
17. 4. 2018. 11:48
Sonja Bulešić Milić
26. 3. 2018. 14:44
Sonja Bulešić Milić
19. 3. 2018. 12:04
Sonja Bulešić Milić
15. 2. 2018. 16:13


Izjava o privatnosti

Ekonomska škola Pula poštuje privatnost posjetitelja ovog weba, te će sve prikupljene podatke prilikom ispunjavanja obrazaca koristiti isključivo u svrhe autentifikacije korisnika, analize i statistike. Ekonomska škola Pula ni u kojem trenutku neće podatke o korisnicima i posjetiteljima weba ponuditi trećim stranama kao relevantne podatke.

Ekonomska škola Pula ne snosi odgovornost za eventualnu štetu na računalu nastalu preuzimanjem datoteka s ovog weba ili s internetskih stranica do kojih čitatelji dođu putem poveznica s ovog weba.

Sve promjene politike privatnosti bit će pravodobno objavljene na ovoj stranici ili učinjene dostupnima korisnicima na neki drugi prikladan način.

Izjava o pristupačnosti
POPIS

PRONAĐI SE!

POPIS UČENIKA 1948.-2020.

Za pretragu kliknite na sličicu iznad 


Kalendar
« Siječanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji


Korisni linkovi
Korisne poveznice

Stručni časopisi

Dnevni tisak
 • Glas Istre


Vrijeme

Anketa (mala)
Posjetitelji weba, vi ste...








Državna matura


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 1083165
Danas: 18

Upitnik

Koliko znaš o zdravoj prehrani provjeri OVDJE wink


Tražilica




preskoči na navigaciju